Gdje je u Evropi voda za piće najčistija?

Pritisku doprinose ogromni društveni i ekološki troškovi prečišćavanja vode za piće i sanitaciju.

Smatra se da samo tretman nitrata – koji se često nalaze u gnojivima – košta EU čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU je 50 miligrama po litri, ali prema podacima Evropske komisije, taj nivo je prekoračen na 14% evropskih mjernih stanica za podzemne vode.

Ko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna evropska ulaganja u sanaciju podzemnih voda efikasna.

Devetnaest od 20 zemalja s najboljim sanitarnim uslovima i pitkom vodom na svijetu su evropske, s Japanom kao jedinim izuzetkom, prema Indeksu ekoloških performansi.

Finska, Island, Holandija, Norveška, Švicarska i Velika Britanija postigle su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od neispravne vode za piće i sanitacije.

Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU nalaze se i među 10 najnižih mjesta u Evropi: Latvija (59,10), Litvanija (58,40) i Rumunija (56).

Pored toga, postojećim zakonodavstvom, EU pomno prati svoje vodne resurse.

U januaru 2022. godine, prošla je prvu listu nadzora za vodu za piće , s ciljem praćenja nivoa beta-estradiola i nonilfenola - dva spoja koji ometaju endokrini sistem, a koji oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće zagađenje podzemnih voda u EU?

Ipak, hemikalije u podzemnim vodama i dalje predstavljaju problem, posebno imajući u vidu da podzemne vode snabdijevaju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% vode za piće u EU.

"Oko 80% svih otpadnih voda širom svijeta ulazi u vodene površine bez prethodnog tretmana", kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je kreirala njemačka istraživačka organizacija Heinrich Böll Foundation.

"Ideja da će se rijeke same očistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame", dodaju oni.

Atlas voda mapirao je podzemne vodene površine s dobrim i lošim hemijskim statusom u Evropi, na osnovu standarda Direktive EU o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući.

U Luksemburgu, 79% mapiranih podzemnih vodnih tijela nije postiglo dobar hemijski status u 2025. godini, 55% u Češkoj Republici, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluorosirćetna kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Atlasu vode.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne supstance, poznate i kao forever hemikalije), koje su otkrivene na 23.000 lokacija širom Evrope.

Farmaceutski spojevi – kojih je više od 175 identificirano u evropskim podzemnim vodama – i mikroplastika predstavljaju dodatni pritisak na okoliš.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad